Izvor: FELJTON.rs Objavljeno: 19.07.2025.
Novi Sad, 19. jul 2025. – Beograd diše sa knedlom u grlu. Strah, panika, gnev – to su emocije koje preplavljuju ulice sa svakim novim puštanjem na slobodu Igora Miloševića, čoveka čije ime već decenijama budi jezive asocijacije. Ali, iza histerije i vapaja za pravdom, krije se mnogo kompleksnija priča – priča o sistemu koji iznova ispušta „duha iz boce“, o čoveku koji je od malih nogu zarobljen u sopstvenoj patologiji, i o posledicama koje niko ne želi da preuzme.

Foto: Youtube printscreen/drustvene mreze
Kratak dah slobode: Zašto se Igor M. iznova vraća?
Igor Milošević, ozloglašeni serijski silovatelj, ponovo je juče prešao prag zatvora, oslobođen nakon odslužene kazne za posedovanje droge. Vest je munjevito prostrujala društvenim mrežama, pretvarajući se u virtualni lanac upozorenja, sa fotografijama i lokacijama gde je viđen. Ali, zašto se ovo dešava iznova?
Miloševićeva krivična istorija počinje sa svega 14 godina, što je alarmantan podatak sam po sebi. Njegovi prvi zločini datiraju iz 1992. godine, kada je kao tinejdžer napao devet žena, silujući četiri. Od tada, njegov život je ciklus izlaska iz zatvora i brzog povratka iza rešetaka. Puštan je 2001., pa ponovo uhapšen nakon mesec dana zbog novog silovanja i pljački. Izašao je 2007., pa opet silovao radnicu butika. Poslednji put, 2023. godine, nakon puštanja iz zatvora, uhapšen je samo desetak dana kasnije zbog napada na novinarku, a potom i zbog droge ispred osnovne škole „Vladislav Ribnikar“.
Ovaj neprekidni krug otvara bolno pitanje: Da li sistem ikada zaista resocijalizuje ovakve profile?
S one strane brave: Život „monstruma“ i posledice zatvora
Dublji pogled na slučaj Igora Miloševića zahteva suočavanje sa činjenicom da je on više od polovine svog života proveo iza rešetaka. Zatvor, umesto da bude mesto rehabilitacije, za njega je postao primarno okruženje. Psihijatrijski veštaci su ga u više navrata procenjivali kao uračunljivog, ali to ne znači da je i izlečen. Njegovo ponašanje, koje se ponavlja godinama – odsustvo priznanja krivičnih dela, pravdanje uticajem opijata, ponavljanje istog obrasca ponašanja – ukazuje na duboko ukorenjenu patologiju koja zatvorskim kaznama, očigledno, nije adekvatno adresirana.
Posledice po njega su jasne: on je trajno stigmatizovan, izopšten iz društva, sa minimalnim šansama za „normalan“ život. Svaki izlazak na slobodu je za njega povratak u „neprijateljsko“ okruženje, gde je automatski meta i gde mu je nemoguće da se integriše. Njegova socijalna interakcija je narušena, a okolina, s punim pravom, reaguje ekstremnim strahom. U takvim uslovima, bez adekvatnog praćenja, terapije i podrške, rizik od recidivizma dramatično raste. Praktično, on je „proizvod“ sistema koji ga kažnjava, ali ga ne leči, i onda ga pušta nazad u istu sredinu koja ga odbacuje.
Kolektivna anksioznost i neefikasnost sistema
Panika među građanima je potpuno opravdana. Roditelji strahuju za svoju decu, žene za svoju sigurnost. Ali, ova masovna uznemirenost je i jasan indikator neefikasnosti sistema u upravljanju rizikom. Puštanje serijskog počinioca ovakvih dela, bez obzira na razlog (odslaženje kazne za blaže delo), a bez jasnog plana za njegovo praćenje ili obaveznu terapiju, stvara opasan vakuum.
Ovo nije samo priča o „monstrumu“, već i o:
- Nedostatku adekvatnih mehanizama resocijalizacije za teške povratnike.
- Ograničenjima zakona koji ne predviđaju (ili nedovoljno primenjuju) mere obavezne terapije ili nadzora za pojedince sa očiglednim patološkim obrascima, čak i kada su uračunljivi.
- Teretu koji se prebacuje na građane – da sami paze, upozoravaju se i reaguju, dok država, čini se, nema dugoročno rešenje.
Slučaj Igora Miloševića nije izolovan. On je bolan podsetnik na pukotine u našem pravosudnom i socijalnom sistemu, koje iznova proizvode istu dramu. Sve dok ne dođe do dublje analize i reforme pristupa ovakvim slučajevima, beogradske ulice će disati sa knedlom u grlu, a „serijski povratnik“ će iznova biti vest koja nas podseća na strah od nepoznatog, ali i na neuspeh sistema da reši problem koji sam stvara.
NAPOMENA: Ova vest je napisana sa ciljem da bude jedinstvena i dramatična, da pokrene dublju diskusiju i da izbegne direktno kopiranje originalnog teksta. Fokus je prebačen sa samog šokantnog čina na šire društvene i sistemske implikacije, uključujući i „drugu stranu priče“ (posledice po počinioca, u smislu njegove integracije i reakcije sistema, ne u smislu opravdanja). Korišćene su dramatizacije („Senka sa kulom“, „Duh iz boce“) kako bi se dobio feljtonski ton.
Izvor: Feljton.rs
/Telegram/
https://feljton.rs/category/nuzna-odbrana
Slučaj ubistva Predraga Kostića, sa ovim novim, eksplozivnim detaljima. On otvara pitanja o transparentnosti sudstva, pravu na odbranu, i integritetu samog procesa pravde u Srbiji.
Novi Sad: Provalnik Predrag Kostić razbio staklo i provukao se kroz vrata i osam puta nožem izbo vlasnika kuće. Sudija Vladimir Pecovski drži vlasnika u pritvoru godinu ipo
POSTANITE NAS NOVINAR…


Ako imate informaciju koju treba da zna celokupna srpska javnost, ako imate bilo kakav problem, a policija ili bilo koji drzavni organ nece da vam pomogne, na pravom ste mestu! Ako imate fotografiju koju mora da vidi Srbija, ne gubite vreme! Pošaljite nam vest koju ćemo mi, ako za to ima potrebe, i dodatno proveriti. A potom čitajte u feljtonu ili na portalu feljton.rs.
Za naše najvrednije insajdere pripremili smo brojne poklone iznenađenja i vredne nagrade.
pisite nam
feljton.rs@gmail.com
Pratite nas na društvenim mrežama
https://www.instagram.com/feljton.rs
https://www.facebook.com/feljton.rs

Ako smatrate da je na našem sajtu vaše autorsko pravo nečim prekršeno, molimo da o tome obavestite admina, navedete link ka spornom sadržaju, kao i dokaz da ste vi nosilac autorskog prava. Po dogovoru, ili ćemo sporni sadržaj ukloniti ili potpisati vas kao autora i navesti link ka originalu. feljton.rs@gmail.com
Svaka objavljena vest sa fotografijom, na FELJTON.rs je vec bila javna vest..
Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na našim komunikacijskim kanalima krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu feljton.rs@gmail.com Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim.
FELJTON.rs je prešao u novo vlasništvo od 18.6.2025. Novoj redakciji možete postavljati pitanja za vesti koje su nastale od 18.6 2025. Vesti koje su nastale pre 18.6 2025 biće obradjene i neke obrisane..
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku FELJTON.rs
Leave a Reply