Izvor: FELJTON.rs Objavljeno: 05. 10. 2025.
Nesvakidašnja i za mnoge morbidna manifestacija „Grobarijada“ održana je u Paraćinu, okupivši vlasnike radnji sa pogrebnom opremom iz Srbije i regiona. Iako predsednik Udruženja pogrebnika, Ivan S. iz Niša, tvrdi da je reč o prilici za druženje i razmenu iskustava u stresnom poslu, vrhunac proslave je izazvao šok i kontroverze: orkestar je svirao posmrtni marš, a centralna atrakcija bila je ogromna torta u obliku mrtvačkog kovčega, koja je tradicionalno probodena glogovim kocem. Ovaj ritualni čin, uz predaju glogovog koca sledećem domaćinu, naglašava etičku dilemu i socijalnu dekompoziciju koja se maskira u „biznis druženje“.

(Foto: Tbjornstad, licenca: Javno vlasništvo)
Detaljna pozadina: Biznis Smrti i Bizarni Ritual
„Grobarijada“ ima tradiciju dugu preko deset godina, ali se njena forma ne uklapa u standarde poslovnih skupova. Umesto klasičnih prezentacija, fokus je na simbolima smrti pretvorenim u zabavu.
- Bizarna Trpeza: Centralni ritual je torta u obliku kovčega, duga i do 1,4 metra. Prošle godine je, prema izveštajima, dolazak torte bio praćen vatrometom, veštačkom maglom, mirisom tamjana i zvucima posmrtnog marša. Ove godine, tradicija je nastavljena u Paraćinu. Ovakav scenski nastup briše granicu između profesionalnog odnosa prema smrti i morbidne fetišizacije.
- Globalna Perspetkiva: Iako se pogrebnici širom sveta sastaju na sajmovima (poput onih u SAD ili Italiji), gde se izlaže oprema i inovacije, srpska „Grobarijada“ unosi jedinstven, bizarni etno-element u vidu glogovog koca – simbola borbe protiv zlih sila i vampira. Predaja koca sledećem domaćinu (nakon Kruševca, najavljena za Paraćin) predstavlja pogrebnički „šoubiznis“.
- Stres i Oslobađanje: Predsednik udruženja Ivan S. objašnjava da je njihov posao „izuzetno stresan, ozbiljan i odgovoran“, te da je ovo prilika da se „opuste i vesele“. Ipak, način na koji se opuštaju (torta u obliku kovčega i posmrtni marš) pokazuje distorzirani psihološki mehanizam suočavanja sa stresom koji se ogleda u prebacivanju tragedije u grotesku.
Analiza: Psihološka Dehumanizacija i Etička Katastrofa
Javni interes u ovom slučaju leži u etičkoj granici koju profesionalci ne bi smeli da pređu i socijalnom uticaju ovakvog ponašanja.
- Psihološki Motiv (Preživljavanje): Svakodnevno suočavanje sa smrću može dovesti do psihološke otupljenosti i mehanizma odbrane poznatog kao humor-negacija. Pogrebnici, koji su stalno na grobljima, moraju da nađu način da distanciraju emocije od posla. Međutim, pretvaranje kovčega u tortu prelazi granicu zdravog cinizma i ulazi u sferu dehumanizacije i morbidnosti.
- Etička Dilema (Javni Prikaz): Glavna etička dilema je: Da li je prihvatljivo da profesionalci koji se bave smrću na ovakav način proslavljaju svoj biznis? Iako je reč o privatnom okupljanju, javni prikaz ovakvih rituala šalje opasnu poruku o nedostatku pijeteta i empatije prema klijentima, koji su u stanju duboke žalosti. Javni interes traži da se profesija, bez obzira na stres, ponaša u skladu sa osnovnim civilizacijskim standardima poštovanja prema umrlim.
- Uticaj na Zajednicu: Ova manifestacija potvrđuje negativan stereotip o pogrebnicima kao osobama koje profitiraju na tuđoj nesreći i koje su lišene empatije. Umesto da promoviše stručnost i profesionalizam, „Grobarijada“ hrani javno podozrenje i gađenje zbog kombinacije biznisa i bizarnosti.
Potencijalne Sudske i Regulatorne Posledice
Iako „Grobarijada“ nije sama po sebi nezakonita, postoje pravni i regulatorni aspekti koji bi mogli da budu problematični.
- Regulatorni Nadzor: Iako se manifestacija održava u restoranu M. kod bivše Štofare u Paraćinu, Udruženje pogrebnika bi moglo da se suoči sa pitanjima iz etičkih i regulatornih tela. Iako ne postoji direktan zakon koji zabranjuje oblik torte, etički kodeksi profesije mogu biti prekršeni, što bi moglo da dovede do suspenzije ili isključenja članova udruženja.
- Zaštita Klijenata: Porodice koje koriste usluge ovih pogrebnika mogu doživeti emocionalnu povredu i narušavanje poverenja kada vide ovakav javni prikaz morbidnosti. U ekstremnim slučajevima, to bi moglo dovesti do parničnih tužbi za naknadu štete zbog narušavanja ugleda i zloupotrebe sećanja.
✅ NAPOMENA:
Svi tekstovi objavljeni na portalu FELJTON.rs su autorsko delo i isključiva svojina redakcije i autora. Sadržaj objavljen na portalu FELJTON.rs može se slobodno preuzimati i objavljivati, uz obavezno navođenje izvora i postavljanje direktnog, aktivnog linka koji vodi ka originalnom tekstu na sajtu FELJTON.rs. U suprotnom, primenjuju se dole navedene striktne mere zaštite autorskih prava. Zabranjeno je svako neovlašćeno kopiranje, preuzimanje i objavljivanje tekstova bez pismene saglasnosti redakcije. U skladu sa Zakonom o autorskim i srodnim pravima Republike Srbije, svako neovlašćeno korišćenje sadržaja portala podleže zakonskoj odgovornosti. Izuzetak su zvanične izjave, saopštenja i javni dokumenti, koji se mogu preuzimati uz obavezno navođenje izvora.
ODRICANJE OD ODGOVORNOSTI:
Mišljenja izneta u komentarima, kolumnama i autorskim tekstovima su lični stavovi autora i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala FELJTON.rs. Portal FELJTON.rs ne preuzima odgovornost za sadržaj komentara posetilaca. Za sve sporove nadležan je Sud u Novom Sadu.

https://feljton.rs/knjiga/knjiga.html?utm_source=popup
OPASNOST KNJIGE „SUDSKI KRIMINAL: GLAS IZ PRITVORA“
🔥 „Pet stotina pedeset dana pritvora i sedam godina suđenja. Sedam godina maltretiranja, laži i skrivanja dokaza i saučesnika. Mislili ste da sam vaša žrtva – a postao sam vaša noćna mora. Vi ste ološ u mantijama, pacovi u sudnicama, trgovci tuđim životima. Sad slušajte: ja sam kazna koju ste sami stvorili. Vaše vreme je završeno. Vaša imena smrde u knjizi koju ne možete da spalite. Ta knjiga je ‘Sudski kriminal: Glas iz pritvora’ – ekser u kovčeg korumpiranog pravosuđa Novog Sada.“ 🔥
Knjiga „Sudski kriminal: Glas iz pritvora“ je ocenjena kao „opasna“ ne zbog reči samih po sebi, već zbog posledica koje te reči mogu izazvati. Ona pogađa u srž sistema i otvara pitanje odgovornosti pojedinaca, autora i samog pravosuđa.
1. Ugroženi su imenovani akteri
Za razliku od mnogih dela o korupciji, ova knjiga imenuje konkretne osobe i iznosi direktne optužbe:
- Tužilac Vidak Daković – optužen da je svesno iznosio lažne tvrdnje i prikrivao dokaze.
- Sudije Vladimir Pecovski i Nataša Vojnović – označeni kao akteri teških krivičnih dela: zloupotreba službenog položaja, falsifikovanje isprava i uništavanje dokaza.
Leave a Reply